Tjedan autora Srednje Europe – Anita Peti-Stantić

Treći tjedan promidžbene akcije “Tjedan autora Srednje Europe” posvećen je autorici koja je napisala, uredila i priredila pet, te prevela četiri knjige koje su objavljene u izdanju Srednje Europe / Anita Peti Stantić
Knjige Anite Peti-Stantić u tjednu autora možete naručiti po promidžbenoj cijeni s 40 % popusta. Akcija traje od 24. do 30. rujna 2018.
Anita Peti-Stantić rođena je u Virovitici, a u Zagrebu je završila osnovnu i srednju školu te se 1985. upisala na Filozofski fakultet, jednopredmetno na jugoslavistiku (danas: Odsjek za kroatistiku) i istovremeno dvopredmetno na klasičnu filologiju. Diplomirala je u listopadu 1989. s diplomskom radnjom “Ironija u dramaturgiji Antuna Šoljana”. U Staroslavenskom zavodu “Svetozar Ritig” Instituta za filologiju i folkloristiku radila je godinu dana kao istraživač-pripravnik na projektu izrade staroslavenskog rječnika hrvatske redakcije, a onda je 1990. godine primljena na doktorski studij na Yale University (SAD) gdje je stekla stupanj M.A. Poslijediplomski je studij nastavila na Sveučilištu u Beču uz mentorstvo akademika Radoslava Katičića. Doktorirala je 2002. s temom “Poredbena sintaksa ličnih zamjenica u južnoslavenskim jezicima” pod mentorstvom prof. Ive Pranjkovića.
Od 1997. do 1999. radila je u Leksikografskom zavodu “Miroslav Krleža” na projektu rječnika hrvatskoga jezika te na Filozofskom fakultetu – Pedagogijske znanosti (danas: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu).
Od studenog 1999. godine zaposlena je na Odsjeku za slavistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (danas Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti). Voditeljica je Katedre za slovenski jezik i književnost, a u dva je navrata bila pročelnica Odsjeka.
Radove objavljuje u domaćim i stranim znanstvenim publikacijama, a sudjelovala je na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu te održala nekoliko pozvanih predavanja na inozemnim sveučilištima, europskima i američkima. Od 2006. godine vodila je znanstveni projekt pod naslovom Hrvatska i bliskosrodne kulturnojezične zajednice. Osim znanstvenih monografija, autorica je Velikog slovensko-hrvatskog i hrvatsko-slovenskog rječnika (2014) i prevoditeljica sa slovenskog i engleskog.
Od 2011. do 2013. godine bila je predsjednica Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku te, zajedno s kolegama, organizirala dva znanstvena skupa i uredila četiri zbornika s tih skupova (dva domaća i dva inozemna).
Akademsku godinu 2009/2010. provela je u Centru za kognitivna istraživanja Sveučilišta Tufts u Americi, gdje je kao Fulbrightova stipendistica radila na projektu The Relationship Between Scrambling and the Position of the Clitic Cluster in Slavic Languages. Akademsku godinu 2013/2014. također provodi u Centru za kognitivna istraživanja Sveučilišta Tutfs gdje, zajedno s prof. Rayem Jackendoffom, radi na projektu hijerarhije gramatičkih struktura.
Osim sociolingvističkih tema kojima se bavila godinama, danas su u središtu njezina interesa kognitivna lingvistika, osobito informacijska struktura, kao i pomaci u suodnosu gramatičkih razina. Uz to se bavi proučavanjem lingvističkoga statusa pacijenata s afazijom i gramatikama nasljednih govornika.
Od 2017. vodi četverogodišnji istraživački projekt Hrvatske zaklade za znanost “Modeliranje mentalne gramatike hrvatskoga: ograničenja informacijske strukture” HRZZ-IP-2016-06-1210 Više o projektu na stranici: http://megahr.ffzg.unizg.hr/
Trenutno sudjeluje i na sljedećim međunarodnim projektima:
Coordinated Research in the Experimental Morphosyntax of South Slavic Languages (EMSS) 2014-2018 http://www.ucl.ac.uk/pals/research/linguistics/research/leverhulme
COST Action IS1401: Strengthening Europeans’ capabilities by establishing the European literacy network 2014-2018 http://www.cost.eu/COST_Actions/isch/Actions/IS1401
Osim znanstvenih monografija, autorica je Velikog slovensko-hrvatskog i hrvatsko-slovenskog rječnika te prevoditeljica sa slovenskog i engleskog jezika, a s kolegama s projekta autorica je i Hrvatske psiholingvističke baze.
Knjige u izdanju Srednje Europe:
Anita Peti-Stantić, Jezik naš i/ili njihov. Vježbe iz poredbene povijesti južnoslavenskih standardizacijskih procesa. Zagreb: Srednja Europa, 2008. / cijena: 130, 00 kn
Anita Peti-Stantić / Keith Langston, Hrvatsko jezično pitanje danas. Identiteti i ideologije. Zagreb: Srednja Europa, 2013. / cijena: 100, 00 kn
Anita Peti-Stantić, Mateusz-Milan Stanojević, Goranka Antuntović (ur.), Standardni jezici i sociolekti u 21. stoljeću. Zagreb: Srednja Europa, 2014. / cijena: 70, 00 kn
Anita Peti-Stantić, Mateusz-Milan Stanojević (ur.), Jezik kao informacija. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenoga skupa Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku održanog od 11. do 13. svibnja 2012. u Zagrebu. Zagreb: Srednja Europa; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, 2013. / cijena: 70, 00 kn
Anita Peti-Stantić (ur.), Identitet jezika jezikom izrečen. Zagreb: Srednja Europa, 2008. / cijena: 90, 00 kn
Robert Greenberg / Anita Peti-Stantić (prev.), Jezik i identitet na Balkanu. Raspad hrvatsko-srpskoga. Zagreb: Srednja Europa, 2005. / cijena: 100, 00 kn
Knjige možete naručiti na e-mail srednja.europa@vip.hr ili na tel./fax. 01 6687 055.
Za Srednju Europu Anita Peti-Stantić sa slovenskoga je prevela knjige:
Marko Zajc, Gdje slovensko prestaje, a hrvatsko počinje. Slovensko-hrvatska granica u XIX. i početkom XX. stoljeća, preveli: Anita Peti-Stantić, Sanja Slukan, Miroslav Gradečak, Zagreb, 2008.
Dušan Nečak, “Ostpolitik” Willyja Brandta i Jugoslavija (1963.-1969.), Zagreb, 2015.
Bojan Balkovec, Svi na noge, svi van, da pobjeda bude što sjajnija! Izborna teorija i praksa u međuratnoj Jugoslaviji, Zagreb, 2017.
Žarko Lazarević, Između straha i nade. Gospodarsko-povijesne studije o teškoćama modernizacije, Zagreb, 2018.